<?xml version="1.0" encoding="UTF-8"?>
<rss version="2.0"
	xmlns:content="http://purl.org/rss/1.0/modules/content/"
	xmlns:wfw="http://wellformedweb.org/CommentAPI/"
	xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
	xmlns:atom="http://www.w3.org/2005/Atom"
	xmlns:sy="http://purl.org/rss/1.0/modules/syndication/"
	xmlns:slash="http://purl.org/rss/1.0/modules/slash/"
	>

<channel>
	<title>Rakija &#187; Kajsija</title>
	<atom:link href="http://www.rakija.rs/category/vrste-rakije/kajsija/feed" rel="self" type="application/rss+xml" />
	<link>http://www.rakija.rs</link>
	<description>Vrste rakija, načini dobijanja, sve o rakiji</description>
	<lastBuildDate>Fri, 11 Dec 2009 11:31:38 +0000</lastBuildDate>
	<language>en</language>
	<sy:updatePeriod>hourly</sy:updatePeriod>
	<sy:updateFrequency>1</sy:updateFrequency>
	<generator>http://wordpress.org/?v=3.0.1</generator>
		<item>
		<title>Kajsija</title>
		<link>http://www.rakija.rs/kajsija</link>
		<comments>http://www.rakija.rs/kajsija#comments</comments>
		<pubDate>Fri, 11 Dec 2009 11:17:57 +0000</pubDate>
		<dc:creator>admin</dc:creator>
				<category><![CDATA[Kajsija]]></category>

		<guid isPermaLink="false">http://www.rakija.rs/?p=124</guid>
		<description><![CDATA[Kajsija (Prunus armenica) je voćka toplijih krajeva kontinentalnih predela. Poreklom je iz Kine gde je gajena 5000 godina pre nove ere i gde danas ima samoniklih divljih šuma. U Evropu je preneta pred početak nove ere, a u Ameriku tek u 18. veku. Kajsija cveta među prvim voćem, odmah posle badema, a sazreva početkom jula. [...]]]></description>
			<content:encoded><![CDATA[<p><span style="text-decoration: underline;"><strong><img class="alignleft size-full wp-image-84" style="margin: 3px; border: black 1px solid;" title="kajsija1" src="http://www.rakija.rs/wp-content/uploads/2009/07/kajsija1.jpg" alt="kajsija1" width="280" height="199" />Kajsija</strong></span> (<em>Prunus armenica</em>) je voćka toplijih krajeva kontinentalnih predela. Poreklom je iz Kine gde je gajena 5000 godina pre nove ere i gde danas ima samoniklih divljih šuma. U Evropu je preneta pred početak nove ere, a u Ameriku tek u 18. veku. Kajsija cveta među prvim voćem, odmah posle badema, a sazreva početkom jula. Redovno i obilato rađa. Pogodna je za svežu upotrebu i za preradu: suvo voće, džemovi, kompoti, sokovi i rakije. U svetu se najviše gaji u srednjoj Aziji, Americi (Kalifornija) i zemljama Sredozemlja, a kod nas u okolini Subotice, u Podunavlju i Pomoravlju, na Fruškoj Gori i u drugim krajevima u manjem obimu. Od kajsije se dobija kvalitetna rakija (Vojvodina) kajsijovača minimalne jačine 45vol%. Najpoznatije sorte za proizvodnju rakije su kečkemetska ruža i mađarska najbolja. Berbi kajsije za rakiju posvećuje se posebna pažnja jer se zahteva da su plodovi zreli, pa i delimično prezreli. Jer u tom stanju zrelosti kajsija ima najbolju aromu i tada se dobija fina i aromatična rakija.</p>
<div id="crp_related"><h3>Srodne priče:</h3><ul><li><a href="http://www.rakija.rs/breskva" rel="bookmark" class="crp_title">Breskva</a></li><li><a href="http://www.rakija.rs/visnja" rel="bookmark" class="crp_title">Višnja</a></li><li><a href="http://www.rakija.rs/dunja" rel="bookmark" class="crp_title">Dunja</a></li><li><a href="http://www.rakija.rs/tresnja" rel="bookmark" class="crp_title">Trešnja</a></li><li>Powered by <a href="http://ajaydsouza.com/wordpress/plugins/contextual-related-posts/">Contextual Related Posts</a></li></ul></div>]]></content:encoded>
			<wfw:commentRss>http://www.rakija.rs/kajsija/feed</wfw:commentRss>
		<slash:comments>0</slash:comments>
		</item>
	</channel>
</rss>
